Švedska je jedna od nekolicine europskih država s vrlo razvijenim tržištem, ali i infrastrukturom za električne automobile. Do kraja 2020. godine njihov je udio u prodaji novih vozila, uz plug-in hibridna vozila, premašio udio automobila s pogonom na unutarnje izgaranje (ICE vozila).
Veliku su zaslugu pritom imali i donedavni državni poticaji za nabavu ovakvih vozila, no budući da je trošak njihove kupovine i održavanja postao usporediv s ICE vozilima, država je krajem prošle godine ove poticaje ukinula.
Ipak, drugi oblici poticaja i dalje su prisutni i to primjerice za punjače za električna vozila. Švedska tako svojim građanima sufinancira 50 % cijene punjača, kao i njegovog postavljanja.
Kako bismo detaljnije saznali na koji način funkcioniraju subvencije, ali i kako izgleda elektrifikacija i infrastruktura za promet električnih vozila, uputili smo se na sjever, u drugi najveći švedski grad Göteborg.
Radi nabave punjača za električna vozila putem poticaja pojedinci se mogu udružiti i u skupine, točnije, zajednice stanara. Na taj je način za pojedince olakšan i cjelokupni proces. A u postavljenje punjača i prijavu za subvencije ne upuštaju se samo vlasnici električnih vozila. Ako ni ne posjeduju električni automobil, građani Švedske očekuju da će ga kroz određeno razdoblje ipak kupiti pa se tako s pogledom u budućnost prijavljuju za trenutne subvencije, svjesni da je bolje pristupiti im sada. Naime, očekuje se da će i one, kao one za automobile, s vremenom i kroz određeno razdoblje, prestati. Stoga je za stanovnike Švedske investiranje u kupovinu punjača, kao i njihovo postavljanje, zapravo dugoročno ulaganje i rješenje.
Prema Švedskoj nacionalnoj statistici za električne aute i infrastrukturu punjenja, u veljači ove godine u Švedskoj je bilo 19.418 javno dostupnih punionica za električne automobile, od čega 2307 brzih, odnosno DC punionica. Od toga je najviše onih snage 50 kW, zatim 125-150 kW, dok je stotinjak punjača snage 350 kW.
Iz toga slijedi da su AC punjači, snage 11 ili 22 kW, primarni, što je ujedno i cilj cjelokupnih nastojanja u elektrifikaciji. Naime, na AC punjačima je dugoročno punjenje automobila u osnovi kvalitetnije za bateriju u odnosu na punjenje na brzim DC punjačima. Tako se prema podacima iz prošle godine procjenjuje da je u Švedskoj oko četvrtina punjača snage 3,7-7,4 kW, dok oko polovice punjača ima snagu između spomenutih 11 i 22 kW.
Pritom je u stvaranju infrastrukture aktivna i tvrtka SWED CHARGE, novi partner Strujnog kruga, usmjerena na korištenje obnovljivih izvora energije kroz postavljanje punjače za električna vozila koje proizvodi tamošnja tvrtka Charge Amps. Njihovi punjači dostupni su diljem Europe pa tako i u Hrvatskoj, stoga ukoliko ste zainteresirani za postavljanje istih, javite nam se na dobro poznati mail – st*********@**fo.hr.
Kad je riječ o daljnjoj elektrifikaciji Švedske, cilj je postaviti što više AC punionica i njima pojačati ukupnu infrastrukturu zemlje za promet i korištenje električnih vozila. U skladu je sa spomenutim i strategija Strujnog kruga usmjerena na područje Hrvatske s ciljem povećanja infrastrukture za električna vozila kroz projekt postavljanja punjača u stupovima javne rasvjete i projekt postavljanja punjača na turističkim odredištima i objektima.
Napredna u elektrifikaciji i elektromobilnosti, Švedska odlazi i korak dalje. Regija koja okružuje Göteborg druga je u zemlji, nakon područja oko Stockholma, s najvećim brojem punionica za električna vozila, međutim, osim električnim automobilima i za njih razvijenu infrastrukturu, Göteborg je veliku pažnju posvetio i elektrifikaciji javnog prijevoza, točnije autobusa.
S testiranjem električnih autobusa započeo je još 2015. godine, dok je prije tri godine zakoračio prema intenzivnoj elektrifikaciji javnog prijevoza. S tadašnjih 70-ak električnih autobusa koji su prometovali gradom i uz novu narudžbu 145 primjeraka, što je bila najveća flota električnih autobusa na sjeveru Europe, Göteborg je u relativno kratkom roku imao oko 200 električnih autobusa. S konačnim ciljem da svi gradski autobusi u regiji budu električni do 2030. godine, a radi postizanja klimatske neutralnosti, na godišnjoj razini to znači smanjenje emisije CO2 za 14.500 tona.
Osim toga, Švedska kroz svoju najveću luku Göteborg potiče elektrfikaciju i u plovidbi. Tako je jedna od najvećih europskih trajektnih tvrtki, Stena Line, za putovanje između Göteborga i danskog Frederikshavna još 2018. godine namijenila trajekt naziva Stena Jutlandica s baterijom kapaciteta 1 MWh, a s ciljem povećanja električne flote s još 38 brodova.
Nakon početnog koraka ugradnje ovih baterija u brodove, Stena namjerava povezati bateriju još većeg kapaciteta (2MWh) na propelere što bi trajektu omogućilo domet od 10 nautičkih milja (oko 18 km), dok bi kasniji razvoj baterije kapaciteta 5 MWh omogućio domet od 50 milja (oko 90 km). Osim toga, Stena Elektra, potpuno električni trajekt ove tvrtke, ovom bi rutom trebao zaploviti do 2030. godine.
Pritom je i za brodove i morsku plovidbu važna infrastruktura, odnosno punionice smještene u luci, a koje će pratiti Tranzero inicijativu kojoj je cilj, između ostalog, smanjiti emisije ugljikovog dioksida povezane s lukom Göteborg i to za 70 % do 2030. godine kao i elektrificirati prijevoz morem.
Ovaj projekt sufinanciraju Švedska i EU, a jedan je od najvažnijih dijelova strategije održivosti tvrtke Stena Line kojoj je cilj smanjiti vlastitu ukupnu emisiju štetnih plinova i to također unutar ranije spomenutog razdoblja, do 2030. godine.